Stakloplasticarenje za pocetnike
-
- Registered user
- Posts: 809
- Joined: Sun Mar 12, 2006 9:45 pm
- Location: Varaždin
Stakloplasticarenje za pocetnike
Na ovom forumu kao i na netu, može se naći dosta topica i savjeta u vezi fiberglasiranja ( stakloplastičarenja) ali eto još jednog, nadam se korisnog topica za sve one koji se prvi puta susreću sa fiberom.
Dakle krenimo redom.
IZRADA PANELA
Ja sam radio panele za smještaj 16,5 cm kickova u vrata, međutim, ovaj tutorial se jednako tako može primijeniti na izradu kutija za woofere, polica, kućišta za čukice i sl.
REZANJE PODLOGE
Najprije treba odrediti, izmjeriti, izrezati podlogu koja će služiti kao baza za daljnju izradu panela. Može se raditi od 8 mm ili 10 mm MDF-a; u ovom slučaju korišten je MDF 8 mm pojačan sa svake strane s jednim slojem fibera. Zbog estetike je važno da sam izgled podloge prati neke linije vrata tako da se panel ljepše uklopi u izgled vrata.
U mom slučaju ideja je bila da se dio plastične police vrata izreže i spoji s panelom.
REZANJE PRSTENA ( RINGA ) ZA SMJEŠTAJ ZVUČNIKA
Također od MDF-a treba izrezati prstene koji nam služe za smještaj ( šarafljenje ) zvučnika.
IZRADA KOSTURA
Nakon što je izrezana podloga i prstenovi, potrebno je fiksirati prsten na podlogu. Najlakše je iste fiksirati pomoću tekuće plastike, međutim, može poslužiti i ljepilo, čavlići i slično ali najlakše ih je fiksirati s tekućom plastikom.
Poželjno je da se prsteni ( a kasnije s njima i zvučnici ) malo zakrenu prema gore i prema slušatelju.
Nakon formiranja kostura, potrebno je preko njega navući rastezljivo platno ili najlonku po kojoj će se mazati fiber.
Moj savjet je uzeti najlonku jer se ona ljepše oblikuje, savija i na mjestima preklapanja nema ''kvrga''.
FIBER
Nakon što je navučena najlonka, dobili smo podlogu po kojoj ćemo mazati a samim time i budući izgled panela.
Slijedi stakloplastičarenje.
Stakloplastika se sastoji od 3 komponente: poliesterska smola ( u koju je dodan ubrzivač ), katalizator i poliesterska vlakna ( staklomat,mata,fiber ... ).
Poliesterska smola
Katalizator
Poliesterska vlakna
Kod kupovine poliesterske smole recite prodavaču da vam on stavi unutra ubrzivač a vi još sami kasnije dodate katalizator s kojim regulirate brzinu stvrdnjavanja.
Dali je dodan ubrzivač vidite po boji smole, smola je žučkaste boje pa ako je dodani ubrzivač tada smola može biti crvenkasta, plavkasta i sl.
Katalizator se dodaje u poliestersku smolu od 2-5 %. Ako se radi u ljetnom vremenu dosta je staviti 2% katalizatora a ako se radi po zimi kada je hladnije onda se može staviti max do 5 % katalizatora.
VAŽNO! NE STAVLJATI VIŠE OD 5% KATALIZATORA JER SE MOŽE ZAPALITI !!!
NANOŠENJE FIBERA
Na najlonku ( ili rastezljivo platno, ovisno što ste uzeli ) se nanosi smola.
Zatim se stavlja sloj poliesterskih vlakana ( vlakna se prije mogu narezati na trakice da se lakše obavijaju uz najlonku ). Nakon što se stave vlakna potrebno je sa kistom dobro utapkati smolu po vlaknima.
Treba dobro utapkati vlakna da se stope s podlogom jer ako se dobro ne utapka kasnije se stvore ''zračni džepovi''.
Nakon što se utapka, treba pričekati da se malo osuši ( vrijeme sušenja ovisi o količini dodanog katalizatora ). Time je završen prvi sloj.
Postupak se ponavlja tako dugo dok niste zadovoljni debljinom panela. Čim je više slojeva panel će biti čvršći, ali dosta je oko 4-5 slojeva.
Nakon što ste završili ostavite panele da se dobro osuše.
Nakon što se fiber osuši, potrebno je odrezati viškove, pobrusitii i pokitati.
Ako se panele želi špricati potrebno je puno kitanja i brušenja. Ja sam se odlučio na tapeciranje eko kožom tako da nisam pretjerao s kitom i brušenjem; međutim, svejedno treba čim bolje pobrusiti i pokitati jer je eko koža tanka pa se poslije vide sve neravnine.
SPAJANJE PANELA I POLICE
Nakon što su paneli obrađeni treba ih još spojiti s policom. Nakon stakloplastičarenja, to izgleda ovako:
Paneli su kao što sam već spomenuo tapecirani eko kožom i ovako izgleda finalni produkt.
Nadam se da će ovaj topic biti od pomoći posebice onima koji se prvi puta susreću s fiberom.
LP
Mirjan
Dakle krenimo redom.
IZRADA PANELA
Ja sam radio panele za smještaj 16,5 cm kickova u vrata, međutim, ovaj tutorial se jednako tako može primijeniti na izradu kutija za woofere, polica, kućišta za čukice i sl.
REZANJE PODLOGE
Najprije treba odrediti, izmjeriti, izrezati podlogu koja će služiti kao baza za daljnju izradu panela. Može se raditi od 8 mm ili 10 mm MDF-a; u ovom slučaju korišten je MDF 8 mm pojačan sa svake strane s jednim slojem fibera. Zbog estetike je važno da sam izgled podloge prati neke linije vrata tako da se panel ljepše uklopi u izgled vrata.
U mom slučaju ideja je bila da se dio plastične police vrata izreže i spoji s panelom.
REZANJE PRSTENA ( RINGA ) ZA SMJEŠTAJ ZVUČNIKA
Također od MDF-a treba izrezati prstene koji nam služe za smještaj ( šarafljenje ) zvučnika.
IZRADA KOSTURA
Nakon što je izrezana podloga i prstenovi, potrebno je fiksirati prsten na podlogu. Najlakše je iste fiksirati pomoću tekuće plastike, međutim, može poslužiti i ljepilo, čavlići i slično ali najlakše ih je fiksirati s tekućom plastikom.
Poželjno je da se prsteni ( a kasnije s njima i zvučnici ) malo zakrenu prema gore i prema slušatelju.
Nakon formiranja kostura, potrebno je preko njega navući rastezljivo platno ili najlonku po kojoj će se mazati fiber.
Moj savjet je uzeti najlonku jer se ona ljepše oblikuje, savija i na mjestima preklapanja nema ''kvrga''.
FIBER
Nakon što je navučena najlonka, dobili smo podlogu po kojoj ćemo mazati a samim time i budući izgled panela.
Slijedi stakloplastičarenje.
Stakloplastika se sastoji od 3 komponente: poliesterska smola ( u koju je dodan ubrzivač ), katalizator i poliesterska vlakna ( staklomat,mata,fiber ... ).
Poliesterska smola
Katalizator
Poliesterska vlakna
Kod kupovine poliesterske smole recite prodavaču da vam on stavi unutra ubrzivač a vi još sami kasnije dodate katalizator s kojim regulirate brzinu stvrdnjavanja.
Dali je dodan ubrzivač vidite po boji smole, smola je žučkaste boje pa ako je dodani ubrzivač tada smola može biti crvenkasta, plavkasta i sl.
Katalizator se dodaje u poliestersku smolu od 2-5 %. Ako se radi u ljetnom vremenu dosta je staviti 2% katalizatora a ako se radi po zimi kada je hladnije onda se može staviti max do 5 % katalizatora.
VAŽNO! NE STAVLJATI VIŠE OD 5% KATALIZATORA JER SE MOŽE ZAPALITI !!!
NANOŠENJE FIBERA
Na najlonku ( ili rastezljivo platno, ovisno što ste uzeli ) se nanosi smola.
Zatim se stavlja sloj poliesterskih vlakana ( vlakna se prije mogu narezati na trakice da se lakše obavijaju uz najlonku ). Nakon što se stave vlakna potrebno je sa kistom dobro utapkati smolu po vlaknima.
Treba dobro utapkati vlakna da se stope s podlogom jer ako se dobro ne utapka kasnije se stvore ''zračni džepovi''.
Nakon što se utapka, treba pričekati da se malo osuši ( vrijeme sušenja ovisi o količini dodanog katalizatora ). Time je završen prvi sloj.
Postupak se ponavlja tako dugo dok niste zadovoljni debljinom panela. Čim je više slojeva panel će biti čvršći, ali dosta je oko 4-5 slojeva.
Nakon što ste završili ostavite panele da se dobro osuše.
Nakon što se fiber osuši, potrebno je odrezati viškove, pobrusitii i pokitati.
Ako se panele želi špricati potrebno je puno kitanja i brušenja. Ja sam se odlučio na tapeciranje eko kožom tako da nisam pretjerao s kitom i brušenjem; međutim, svejedno treba čim bolje pobrusiti i pokitati jer je eko koža tanka pa se poslije vide sve neravnine.
SPAJANJE PANELA I POLICE
Nakon što su paneli obrađeni treba ih još spojiti s policom. Nakon stakloplastičarenja, to izgleda ovako:
Paneli su kao što sam već spomenuo tapecirani eko kožom i ovako izgleda finalni produkt.
Nadam se da će ovaj topic biti od pomoći posebice onima koji se prvi puta susreću s fiberom.
LP
Mirjan
-
- Registered User
- Posts: 1411
- Joined: Sat Jun 16, 2007 9:29 pm
- Location: Ljubuški, Hercegovina
Stakloplasticarenje za pocetnike
odlicna uputa za koristenje smole...
sigurno ce bit od velike pomoci ovima koji je tek pocinju koristiti...trebalo bi ovo stavit u DIY sekciju:thumbup:
samo...u većine ljudi sam vidio tu prozirno-žućkastu smolu....u mene je bijela ko snjeg ali je isto extra...nekako mi se cini da je manje krhka i da je puno čvršća od te prozirne:laugh:
sigurno ce bit od velike pomoci ovima koji je tek pocinju koristiti...trebalo bi ovo stavit u DIY sekciju:thumbup:
samo...u većine ljudi sam vidio tu prozirno-žućkastu smolu....u mene je bijela ko snjeg ali je isto extra...nekako mi se cini da je manje krhka i da je puno čvršća od te prozirne:laugh:
Last edited by /////AMG on Fri Jun 13, 2008 9:08 am, edited 1 time in total.
- Kroky
- Registered User
- Posts: 5516
- Joined: Fri Feb 10, 2006 10:11 am
- Location: Dugo Selo
- Contact:
Stakloplasticarenje za pocetnike
to je onda gelcoat vjerovatno....
-
- Registered User
- Posts: 1411
- Joined: Sat Jun 16, 2007 9:29 pm
- Location: Ljubuški, Hercegovina
Stakloplasticarenje za pocetnike
[QUOTE=Kroky;243174]to je onda gelcoat vjerovatno....[/QUOTE]
moze bit... dosta je i gušća od te prozirne...prohemina:vamp:
moze bit... dosta je i gušća od te prozirne...prohemina:vamp:
- poštar
- Registered User
- Posts: 101
- Joined: Sun Nov 18, 2007 1:28 pm
- Location: Sesvete
Stakloplasticarenje za pocetnike
Moja je ful plava, a kad se doda katalizator onda postane žućkasta. A taj Gelcoat, jel to isto ko smola? Jel čvršće?
-
- Moderator
- Posts: 16927
- Joined: Sat Feb 11, 2006 12:32 am
- Location: Hreljin
Abeceda Laminata
c/p
POLIESTERSKA SMOLA
Sintetička smola koja se najčešće koristi za laminiranje stakloplastičnih stijenki raznovrsnije, pa tako i brodograđevne namjene. Popularna je zbog relativno niske cijene, jednostavnosti priprave i primjene, te dobrih mehaničkih svojstava i mogućnosti kasnije dorade. Na tržište dolazi u ortoftaličkoj i izoftaličkoj varijanti.
VINILESTERSKA SMOLA
Po kemijskom sastavu i svojstvima slična je poliesterskoj, ali bolje prianja uz staklena vlakna, a ima i bolja mehanička svojstva, te
laminat iz te smole pokazuje za 3 do 6 posto bolje rezultate pri ispitivanjima tvrdoće, čvrstoće i elastičnosti. Dakako, nešto je i skuplja od poliesterske, pa se koristi ograničeno i namjenski, primjerice za gelcoat i delikatna mjesta u brodskoj konstrukciji. Posebno joj je dobra strana visoka otpornost na hidrokarbonate i organske spojeve s visokim sadržajem kisika.
EPOKSIDNA SMOLA
Ima daleko bolja svojstva nego prve dvije, posebice sjajno prodire u stakleno vlakno, pa se pri laminiranju te smole upotrebljava i do 30 posto manje nego poliesterske ili vinilesterske za jednaku debljinu stijenke. Ali, osjetno je skuplja od njih pa se vrlo rijetko koristi za serijsku proizvodnju plovila, dijelom i stoga što zahtijeva visoku tehnološku disciplinu. Koliko znamo, samo njemačko brodogradilište Hanse Yacht koristi epoksidnu smolu za serijsku proizvodnju stakloplastičnih plovila, dok se drugdje koristi mahom za izradu korita regatnih brodova ili dijelova konstrukcije plovila visoke klase.
STAKLENA VLAKNA
Staklena vlakna, u raznim konfekcijskim oblicima, stakloplastičnom su laminatu ono što je željezo u armiranom betonu. Usmjeravanjem vlakana postiže se željena čvrstoća ljuske upravo tamo gdje je najpotrebnije, pa ona preuzimaju funkciju amortizera mehaničkih i dinamičkih naprezanja. Najčešće se koristi staklo tipa E, vrlo čvrsto i otporno na napre-
zanja. Na tržište dolazi u raznim debljinama niti, te pripremljeno raznim načinima primarne obrade, kao mat (netkani tekstil), platno raznih težina po četvornomu metru, kao i u kombinaciji s nitima iz drugih materijala. Postoje i varijante R i S, boljih mehaničkih svojstava, ali i više cijene.
GELCOAT
Radi se o vrlo kvalitetnoj smoli namijenjenoj površinskoj zaštiti laminata, na bazi poliestera - što znači ne i 100 posto otpornoj na vlagu. Nastojanja industrije da proizvede gelcoat na osnovi epoksida dosad nisu urodila zadovoljavajućim plodom. Gelcoat se nanosi na odjeljivač, kao prvi sloj pri laminiranju, debljine od 0,4 do 0,6 mm, odnosno gustoće 400 - 600 grama po četvornomu metru. Ako je sloj gelcoata tanji, polimerizacija je manjkava pa materijal brzo strada, ali ne valja mazati predebeo sloj jer on tendira skupljanju pri čemu se otvaraju sitne rupice kroz koje kasnije voda prodire u nezaštićen donji sloj laminata, a takav je gelcoat i ranjiviji na mehanička oštećenja.
POLIESTERSKA SMOLA
Sintetička smola koja se najčešće koristi za laminiranje stakloplastičnih stijenki raznovrsnije, pa tako i brodograđevne namjene. Popularna je zbog relativno niske cijene, jednostavnosti priprave i primjene, te dobrih mehaničkih svojstava i mogućnosti kasnije dorade. Na tržište dolazi u ortoftaličkoj i izoftaličkoj varijanti.
VINILESTERSKA SMOLA
Po kemijskom sastavu i svojstvima slična je poliesterskoj, ali bolje prianja uz staklena vlakna, a ima i bolja mehanička svojstva, te
laminat iz te smole pokazuje za 3 do 6 posto bolje rezultate pri ispitivanjima tvrdoće, čvrstoće i elastičnosti. Dakako, nešto je i skuplja od poliesterske, pa se koristi ograničeno i namjenski, primjerice za gelcoat i delikatna mjesta u brodskoj konstrukciji. Posebno joj je dobra strana visoka otpornost na hidrokarbonate i organske spojeve s visokim sadržajem kisika.
EPOKSIDNA SMOLA
Ima daleko bolja svojstva nego prve dvije, posebice sjajno prodire u stakleno vlakno, pa se pri laminiranju te smole upotrebljava i do 30 posto manje nego poliesterske ili vinilesterske za jednaku debljinu stijenke. Ali, osjetno je skuplja od njih pa se vrlo rijetko koristi za serijsku proizvodnju plovila, dijelom i stoga što zahtijeva visoku tehnološku disciplinu. Koliko znamo, samo njemačko brodogradilište Hanse Yacht koristi epoksidnu smolu za serijsku proizvodnju stakloplastičnih plovila, dok se drugdje koristi mahom za izradu korita regatnih brodova ili dijelova konstrukcije plovila visoke klase.
STAKLENA VLAKNA
Staklena vlakna, u raznim konfekcijskim oblicima, stakloplastičnom su laminatu ono što je željezo u armiranom betonu. Usmjeravanjem vlakana postiže se željena čvrstoća ljuske upravo tamo gdje je najpotrebnije, pa ona preuzimaju funkciju amortizera mehaničkih i dinamičkih naprezanja. Najčešće se koristi staklo tipa E, vrlo čvrsto i otporno na napre-
zanja. Na tržište dolazi u raznim debljinama niti, te pripremljeno raznim načinima primarne obrade, kao mat (netkani tekstil), platno raznih težina po četvornomu metru, kao i u kombinaciji s nitima iz drugih materijala. Postoje i varijante R i S, boljih mehaničkih svojstava, ali i više cijene.
GELCOAT
Radi se o vrlo kvalitetnoj smoli namijenjenoj površinskoj zaštiti laminata, na bazi poliestera - što znači ne i 100 posto otpornoj na vlagu. Nastojanja industrije da proizvede gelcoat na osnovi epoksida dosad nisu urodila zadovoljavajućim plodom. Gelcoat se nanosi na odjeljivač, kao prvi sloj pri laminiranju, debljine od 0,4 do 0,6 mm, odnosno gustoće 400 - 600 grama po četvornomu metru. Ako je sloj gelcoata tanji, polimerizacija je manjkava pa materijal brzo strada, ali ne valja mazati predebeo sloj jer on tendira skupljanju pri čemu se otvaraju sitne rupice kroz koje kasnije voda prodire u nezaštićen donji sloj laminata, a takav je gelcoat i ranjiviji na mehanička oštećenja.
-
- Registered User
- Posts: 128
- Joined: Mon Mar 13, 2006 8:35 pm
- Location: Rijeka
Odg: Stakloplasticarenje za pocetnike
mario_zg wrote:Moja je ful plava, a kad se doda katalizator onda postane žućkasta. A taj Gelcoat, jel to isto ko smola? Jel čvršće?
GELCOAT je potpuno druga stvar, gel se koristi za finalnu obradu i zaštitu najčešce vanjskih oplata barki, jedrilica itd.
smola sama po sebi je inće plave boje ali ne nužno ovisi o proizvođacu, puno bolja stvar ali i dosta skuplja je epoxy smola koja je cvršca i puuno kvalitetnija. Epoxy smola je inace prozirne boje jer se ona inace koristi za rad s carbonom i neke imaju u sebi zaštitu protiv UV zracenja.
- Skills
- Registered user
- Posts: 750
- Joined: Thu May 15, 2008 10:16 am
- Location: Split-Zagreb
-
- Registered User
- Posts: 128
- Joined: Mon Mar 13, 2006 8:35 pm
- Location: Rijeka
Odg: Stakloplasticarenje za pocetnike
a jbg. dugo nisam bio na forumu. hehe
-
- Moderator
- Posts: 16927
- Joined: Sat Feb 11, 2006 12:32 am
- Location: Hreljin
Odg: Stakloplasticarenje za pocetnike
Soundslave wrote:GELCOAT je potpuno druga stvar, gel se koristi za finalnu obradu i zaštitu najčešce vanjskih oplata barki, jedrilica itd.
smola sama po sebi je inće plave boje ali ne nužno ovisi o proizvođacu, puno bolja stvar ali i dosta skuplja je epoxy smola koja je cvršca i puuno kvalitetnija.
i zaboravio si navesti da u gelcoat ide daleko više katalizatora pa samim me više i "kuha" tj. radi veću temperaturu, isto tako postoje dvije vrste gelcoata, imaš je kao tekućinu tj. gusta smola i daleko skuplja je verzija kao kit koje kod nas baš i nema, ta se nanosi sa špatulom
-
- Registered User
- Posts: 128
- Joined: Mon Mar 13, 2006 8:35 pm
- Location: Rijeka
Odg: Stakloplasticarenje za pocetnike
ima kita za nabavit koliko hoceš, po meni naj bolji je epoxy filler od hempela.
Što se tice Gelcoat-a mješa se više nego obična smola ali se nesmije pretjerivat jer se jako brzo stvrdne pa dobije grudice i nemoguce je više radit s njim.
Što se tice Gelcoat-a mješa se više nego obična smola ali se nesmije pretjerivat jer se jako brzo stvrdne pa dobije grudice i nemoguce je više radit s njim.
-
- Moderator
- Posts: 16927
- Joined: Sat Feb 11, 2006 12:32 am
- Location: Hreljin
Odg: Stakloplasticarenje za pocetnike
kita ima za nabavti jel govorimo o istome gelcoat kit, tu kod nas u rijeci samo po naruđbi....
-
- Registered User
- Posts: 128
- Joined: Mon Mar 13, 2006 8:35 pm
- Location: Rijeka
Odg: Stakloplasticarenje za pocetnike
što se tice gelcoat kita, gel je sam po sebi dosta vodenast ali ima jedan preparat (prah bijele boje) koji se mješa sa gelom ovisno koliko hoceš da ti bude gust, ne mogu se sjetit trenutno kako se zove taj prah ali ti javim ako te zanima pošto ga imam u radioni jer sam dosta puta s njim krpao rupice na gelu od barke.
-
- Moderator
- Posts: 16927
- Joined: Sat Feb 11, 2006 12:32 am
- Location: Hreljin
Odg: Stakloplasticarenje za pocetnike
ja stavim običan talk
-
- Registered User
- Posts: 128
- Joined: Mon Mar 13, 2006 8:35 pm
- Location: Rijeka
Odg: Stakloplasticarenje za pocetnike
ma ima više varijanta, samo se treba znat snac. vidim da se kužiš oko tih stvari a i vidim da si na nautika portalu